by Poison and Remedy » 11 Feb 2019, 18:01
Ne znam za vas, ali meni deluje da mi kao narod, a i kao pojedinci nekako gubimo sebe. Price radi, prosle nedelje sam isao na pivo sa kumom, gde mi on u jednom momentu kaze "Pazi kako se niko ne smeje". I stvarno, setas se gradom i koga god pogledas, svi namrgodjeni, zgureni, u nekoj zurbi da pobegnu od mase...Zato se nadam da ce ovi protesti nekako proizvesti mnogo dublje promene od same smene vlasti. Jer mi deluje da necemo jos mnogo izdrzati kao narod, ako se nastavi konstantno pisanje po nama od strane politicara. Kad se setim 90tih, pored sve bede i nemastine, ljudi su se vise druzili, mame i bake su isle kuci kod prijateljica/komsinica, tate u kafane ili sa komsijama npr. popravljali stojdze, Yuga..., dede na bocanje, sah, karte... Sad, nista od toga ili bas retko. Sa svim komsijama i komsinicama ne vezano od statusa u drustvu si pricao, svakog je interesovalo kakav si u skoli, da li imas "devojcicu", kako su ti roditelji, nikom od komsija nije bilo iznenadjenje ako im pokucas na vrata, uvek su ih otvarali. Danas toga nema. Jednostavno ljudi su se distancirali jedni od drugih, zatvorili u svoja cetiri zida i samim tim prestali da brinu za druge ljude. Ne znam, mozda gresim, ali ne mogu da se otmem utisku da je ljudima vise pun ku*ac borbe.
TRADIZIONI DI FAMIGLIA